Zašto gubici bole više nego što dobitci vesele

Zašto gubici bole više nego što dobitci vesele

Psihologija gubitka: Zašto gubici bole više nego što dobitci vesele

Svi ljudi svakodnevno doživljavaju niz dobitaka i gubitaka, no istraživanja pokazuju da negativna iskustva ostavljaju puno snažniji emocionalni dojam od pozitivnih iskustava jednake vrijednosti. Ova pojava opisana je kao averzija prema gubitku, psihološki mehanizam zbog kojeg se osjećaj frustracije i razočaranja zbog izgubljenog novca, prilike ili resursa pojavljuje znatno intenzivnije nego osjećaj radosti zbog dobivanja istog tog novca ili resursa. Jedan od razloga zašto gubici bole više nego što dobitci vesele krije se u našoj sklonosti da stvari koje već posjedujemo ili smatramo svojima vrednujemo više od onoga što bismo tek mogli steći. Tu pojavu psiholozi nazivaju efekt posjedovanja ili „endowment effect“.

Također, gubitak se često interpretira kao osobni neuspjeh, što dodatno pojačava negativne osjećaje poput tuge, ljutnje ili kajanja.

Na primjer, igrači u Super casinu često intenzivnije emocionalno reagiraju na izgubljeni novac nego što ih raduje dobitak jednakog iznosa. Osjećaj kontrole dodatno otežava podnošenje gubitka jer ljudi smatraju da su mogli utjecati na ishod, što pojačava osjećaj krivnje i žaljenja.

Pitanje zašto gubici bole više nego što dobitci vesele nalazi svoj odgovor i u našoj tendenciji da potencijalne rizike i negativne ishode pamtimo duže i detaljnije od pozitivnih. Negativna iskustva ostavljaju dublji trag u našem pamćenju te time oblikuju buduće odluke i ponašanja, često učvršćujući strah od mogućeg gubitka, čak i kada se radi o manjim ulozima. Ovaj psihološki fenomen može ograničiti ljude u donošenju hrabrijih životnih odluka te ih potaknuti na izbjegavanje rizika, čak i kada bi im mogao donijeti značajne koristi.

Evolucijski korijeni straha od gubitka

Naši preci živjeli su u okruženju gdje je opasnost od gubitka značila opasnost za vlastiti život. Gubitak hrane, teritorija, skloništa ili članova plemena imao je dalekosežne posljedice, smanjujući šanse za preživljavanje i reprodukciju. Upravo zbog takvih životnih uvjeta, ljudski mozak razvio je specifičan evolucijski mehanizam zbog kojeg smo intuitivno osjetljiviji na gubitke i prijetnje, nego na potencijalne dobitke.

Naime, gubitak je tijekom evolucijskog razvoja predstavljao mnogo veću opasnost za preživljavanje vrste nego što je bilo kakav dobitak bio ključan za njezin ostanak.

Evolucijski psiholozi objašnjavaju da je strah od gubitka usađen duboko u naše mentalne obrasce, zbog čega i danas imamo izrazitu averziju prema situacijama u kojima bismo nešto mogli izgubiti. Zbog ovog evolucijski uvjetovanog straha, bolje pamtimo loša iskustva i negativne ishode, koji nam služe kao upozorenje kako bismo u budućnosti izbjegli slične situacije.

Primjerice, kada netko posjeti Super casino, moguća bol zbog izgubljenog novca dugoročno ostavlja jači psihološki utisak nego zadovoljstvo zbog jednako velikog dobitka. Zašto gubici bole više nego što dobitci vesele može se objasniti upravo činjenicom da je kroz ljudsku povijest izbjegavanje gubitka često značilo preživljavanje, a samim time i uspješnije prenošenje gena na buduće generacije. U suvremenom svijetu, iako više nismo u konstantnoj egzistencijalnoj opasnosti, naši mozgovi još uvijek funkcioniraju po obrascima naših predaka.

Upravo zbog ovih evolucijskih korijena razumijemo zašto gubici bole više nego što dobitci vesele – naš mozak jednostavno ograničava rizike kako bi nas zaštitio od potencijalno štetnih posljedica, čak i kada realno te posljedice nisu životno ugrožavajuće.

Kako mozak reagira na gubitak i dobitak

Brojna neuroznanstvena istraživanja pokazala su da ljudski mozak različito reagira na gubitke i dobitke, što može objasniti zašto gubici bole više nego što dobitci vesele. Tijekom doživljavanja gubitka aktiviraju se područja poput amigdale, dio mozga zadužen za emocionalne reakcije, posebno strah i stres. Amigdala šalje signale upozorenja koji uzrokuju pojavu negativnih emocija poput ljutnje, straha ili razočaranja. Istovremeno, insula, regija povezana s osjećajem odbojnosti i nelagode, također se značajno aktivira tijekom iskustva gubitka.

S druge strane, prilikom ostvarivanja dobitka, snažnije se aktivira centar za nagrađivanje u mozgu, poput ventralnog strijatuma.

Međutim, intenzitet te reakcije često nije dovoljan da nadmaši negativne emocije koje izaziva isti iznos gubitka. Primjerice, posjetitelji Super casina, pri osvajanju određene svote novca osjećaju zadovoljstvo i kratkotrajnu euforiju, no ukoliko izgube isti iznos, njihova negativna emocionalna reakcija bit će znatno intenzivnija. Mozak je jednostavno osjetljiviji na negativne nego na pozitivne ishode.

Funkcionalna magnetska rezonanca jasno ilustrira zašto gubici bole više nego što dobitci vesele – kod gubitaka zabilježena je znatno jača i dugotrajnija neuralna aktivnost u emocionalnim centrima mozga. Osim toga, gubitci ostavljaju dublje neurološke tragove koji se lakše aktiviraju u budućnosti, čineći nas opreznijima i sklonijima izbjegavanju rizika. Ovakve moždane reakcije potvrđuju kako psihološki tako i neurološki temelji zašto ljude snažnije pogađaju gubitci nego što ih mogu razveseliti dobitci.
Tagovi:

Kako igrati kad se osjećaš previše samouvjereno

Kako igrati kad se osjećaš previše samouvjereno

U sportu je samouvjerenost vrlo važna, ali previše samopouzdanja može biti opasno jer lako dovodi do podcjenjivanja protivnika. Kada igrač postane previše siguran u svoje sposobnosti, često počinje za

Kako zatražiti isplatu bez KYC procesa

Kako zatražiti isplatu bez KYC procesa

Današnje digitalno okruženje često zahtijeva provjere identiteta prilikom bilo kakvih financijskih isplata, no postoje situacije u kojima korisnici žele ostati anonimni. Različiti razlozi mogu utjecat