Isplata naknade štete radniku

Zatražite kredit



Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : 9:30
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 400 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata).Minimalni period otplate kredita: 90 dana. Maksimalni period otplate kredita: 540 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,50%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Isplata naknade štete radniku

Isplata naknade štete radniku, ozljeda na radu

Radnici su zaštićeni u slučaju da dođe do povrede na radu te imaju pravo na naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili u vezi rada, sve je to propisano u Zakonu o radu. Sukladno ozljedni isplaćuje se šteta radniku uz povredu prava radnika. Isplata naknade štete radniku dolazi nakon utvrđivanja ozljede. U zakonu o radu je propisano da ako je radnik pretrpio štetu ili ozljedu na radnome mjestu, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi tu štetu. No, da bi poslodavac odgovarao za nastalu štetu, potrebno je prvo utvrditi da li je mjesto rada gdje je radnik zadobio ozljedu prikladno za mjesto rada ili ne, ovdje ulazi puno sigurnosnih protokola u pitanje kao i da li je radnik slučajno zadobio ozljednu ili ne. Zakon kaže kako se mjestom rada smatraju sva mjesta i prostori pod neposrednim i posrednim nadzorom poslodavca. Ako se utvrdi da se ozljeda dogodila na takvom mjestu, poslodavac odgovara i dolazi isplata naknade štete radniku. Bitna je činjenica da je šteta nastala na radu i da je povezana s radom, dok nije bitno da li postoji i krivnja poslodavca, primjerice da li je stroj bio servisiran na vrijeme.

Isplata naknade štete radniku, zahtijevanje naknade

Postupak i isplata naknade štete radniku se pokreće odštetnim zahtjevom koji se podnosi prema poslodavcu, odnosno osiguratelju poslodavca. Nekada se utvrdi sa strane osiguranja da je zahtjev neosnovan, npr. Poslodavac je u potpunosti kriv za ozljedu radnika jer se nije držao propisa o zaštiti na radu kada je trebao. Što je s povredom prava radnika? Isplata naknade štete radniku zbog povrede prava radnika proizlaze iz radnog odnosa, npr. Isplata naknade štete se može tražiti i ako je poslodavac otkazao ugovor o radu i to bez propisanog otkaznog roka, time je poslodavac napravio povredu prava svog radnika u radnom odnosu, točnije povredu prava na propisani otkazni rok. Prema zakonu, radnik ima 15 dana za podnošenje zahtjeva vezano za povredu njegovih prava, ako se ne podnese u navedenom roku, radnik gubi pravo na ostvarivanje zaštite pred sudom. Postavljanje zahtjeva je preduvjet za ostvarivanje zaštite na sudu. Isto tako poslodavac u roku od 15 dana ako ne udovolji zahtjevu radnika radniku pruži mogućnost zahtjeva zaštite povrijeđenog prava pred sudom.

Isplata naknade štete radniku, vrste potraživanja naknade štete

Ako ste mislili da isplata naknade štete radniku dolazi samo radi ozljede na radnom mjestu, ili povrede radnika, varate se. Lista za potraživanje naknade štete je poveća. Isplata naknade štete radniku može biti zasnovana na; Pretrpljeni fizički bolovi radi posla, pretrpljenog straha na radnom mjestu, pretrpljenih duševnih bolova, naknade za tuđu pomoć i njegu, troškova liječenja i puta, izgubljene dobiti, nastalog naruženja, uništenih stvari na radnome mjestu, pojačane prehrane vezane za stres. Možda niste znali, ali radnik također može potraživati i zakonske zatezne kamate koje kreču već s danom postavljanja odštetnog zahtjeva, također radnik može potraživati i naknadu za rad njegovog odvjetnika. Što s poslodavcima? Nisu uvijek radnici u pravu, nekada se prilikom utvrđivanja ozljede i ostalih šteta ipak utvrdi da poslodavac nije kriv, primjerice; kada je šteta nastala zbog neke više sile koja nema veze sa sigurnosnim protokolom, kada je šteta nastala jer radnik nije pazio a dobro je upoznat s procesom rada, ili kada je šteta nastala radi treće osobe.

Tagovi: